Zašto je konstrukciono drvo pametan izbor za izgradnju savremenih penjačkih zidova

Prilikom planiranja nove penjačke dvorane ili komercijalnog penjačkog zida, jedna od najvažnijih odluka donosi se mnogo pre postavljanja prvog penjačkog hvata: izbor odgovarajućeg konstruktivnog sistema.

Čelik se tradicionalno koristi za mnoge konstrukcije penjačkih zidova, naročito u Severnoj Americi. Međutim, postoji još jedno provereno rešenje koje postaje sve relevantnije za arhitekte, investitore, izvođače radova i vlasnike penjačkih centara: konstrukciono drvo.

Mi koristimo konstrukciono drvo kao konstruktivno rešenje za penjačke zidove jer ono objedinjuje nosivost konstrukcije, efikasnu montažu, prilagodljivost i održivost. U mnogim projektima ono takođe može doprineti smanjenju ukupnih troškova projekta u poređenju sa konvencionalnim čeličnim konstrukcijama.

Šta je konstrukcija penjačkog zida od konstrukcionog drveta?

Konstrukciono drvo ne treba poistovećivati sa običnom građevinskom drvenom građom.

Naše konstrukcije penjačkih zidova koriste dve glavne vrste konstrukcionih drvnih proizvoda:

KVH konstrukciono drvo je tehnički sušena i prema čvrstoći klasifikovana drvena građa koja se koristi za izradu osnovnog nosećeg okvira penjačkog zida.

BSH, odnosno lepljeno lamelirano drvo (glulam), sastoji se od međusobno zalepljenih drvenih lamela, projektovanih tako da formiraju čvrste konstrukcione grede sposobne da podnesu značajna opterećenja i premoste veće raspone.

Korisno poređenje može se napraviti sa izgradnjom zgrade.

KVH formira osnovni konstruktivni okvir, dok lepljeno lamelirano drvo obezbeđuje glavne noseće elemente konstrukcije.

Zajedno, ovi materijali omogućavaju inženjerima da projektuju složene komercijalne penjačke konstrukcije, od kompaktnih boldering centara do velikih zidova za penjanje sa užetom.

Konstrukciono drvo naspram čelika za izgradnju penjačkih zidova

I čelik i konstrukciono drvo mogu obezbediti potrebnu nosivost za komercijalne penjačke objekte, pod uslovom da su konstrukcije pravilno projektovane.
Ključno pitanje, dakle, nije samo: „Da li je drvo dovoljno čvrsto?“ Korisnije pitanje za investitora, arhitektu ili vlasnika penjačkog centra glasi:
„Koji konstruktivni sistem ima najviše smisla za ovaj konkretan projekat?“

Konstrukciono drvo nudi nekoliko prednosti koje ga mogu učiniti posebno pogodnim za izgradnju penjačkih zidova.

  1. Potencijalno niži ukupni troškovi projekta

Troškovi konstrukcije penjačkog zida ne svode se samo na cenu sirovina.

Proizvodnja, transport, montaža, potrebna oprema, radna snaga i eventualne izmene na gradilištu utiču na konačnu cenu projekta.

Konstrukciono drvo može pojednostaviti nekoliko ovih faza. Komponente se mogu precizno proizvesti unapred i efikasno montirati na licu mesta, bez postupaka zavarivanja i obrade metala koji su karakteristični za mnoge čelične konstrukcije. Investitorima i vlasnicima penjačkih centara ovo može pomoći da smanje ukupnu složenost i troškove izrade konstrukcije.

  1. Brža i efikasnija montaža

Vreme izgradnje je važno. Svaka dodatna nedelja pre otvaranja novog penjačkog centra može uticati na troškove radne snage, rokove realizacije projekta i datum kada objekat počinje da ostvaruje prihode.

Komponente od konstrukcionog drveta imaju odličan odnos čvrstoće i težine, što ih čini relativno lakim za transport, rukovanje i montažu. Budući da ovaj sistem ne zahteva obimne radove zavarivanja na gradilištu, montaža takođe može biti jednostavnija.

Rezultat je konstruktivno rešenje osmišljeno za efikasnu proizvodnju i brzu montažu na licu mesta. Za izvođače radova i investitore koji rade u okviru kratkih rokova izgradnje, ovo može predstavljati značajnu prednost.

  1. Veća fleksibilnost za buduće izmene

Penjački centri retko ostaju nepromenjeni. Rute se stalno menjaju, ali vremenom se može javiti i potreba za prilagođavanjem samog objekta.

Vlasnici i upravljači objekata mogu želeti da:

  • prošire penjačku površinu,
  • izmene geometriju zidova,
  • renoviraju postojeći deo objekta,
  • uvedu novu zonu za trening,
  • ili prilagode objekat promenljivim potrebama korisnika.

Konstrukcije od konstrukcionog drveta mogu pružiti veću fleksibilnost za ovakve vrste izmena, jer se mnoga prilagođavanja mogu izvršiti primenom standardnih stolarskih postupaka. Ta prilagodljivost može postati posebno dragocena tokom dugog životnog veka komercijalnog penjačkog objekta.

  1. Protivpožarna bezbednost: razumevanje ponašanja drveta i čelika u požaru

Protivpožarna bezbednost mora biti razmotrena u okviru celokupnog projekta objekta. Važno je razlikovati dva pojma: reakciju na požar, koja se odnosi na doprinos materijala razvoju požara, i otpornost na požar, koja uključuje sposobnost konstruktivnog elementa da zadrži svoju noseću funkciju tokom izlaganja požaru.

Kako drvo može da zadrži nosivost konstrukcije

Kada je izloženo požaru, drvo formira spoljašnji ugljenisani sloj koji usporava prenos toplote u materijal ispod njega. Ugljenisani sloj ne prenosi konstruktivna opterećenja; preostali efektivni poprečni presek drveta obezbeđuje nosivost.

Projektovanje konstrukcije za slučaj požara uzima u obzir smanjenje efektivnog poprečnog preseka tokom zahtevanog perioda izloženosti. Konstrukcioni elementi odgovarajućih dimenzija stoga se mogu projektovati tako da zadrže potrebnu noseću funkciju, pod uslovom da su procenjeni i spojevi i drugi relevantni detalji.

Kako se čelik ponaša na povišenim temperaturama

Čelik je nezapaljiv materijal, ali njegova čvrstoća i krutost opadaju sa porastom temperature. Čelični konstruktivni element može izgubiti sposobnost da izdrži predviđena opterećenja mnogo pre nego što dođe do njegovog topljenja.

Ne postoji jedinstvena temperatura na kojoj dolazi do otkazivanja svih čeličnih konstrukcija. Njihovo ponašanje zavisi od opterećenja, dimenzija konstruktivnih elemenata, rasporeda konstrukcije i protivpožarne zaštite. I drvo i čelik zahtevaju projektovanje protivpožarne zaštite prilagođeno konkretnom projektu.

Šta se može postići zaštitnim premazima

Odgovarajući, ispitani protivpožarni premazi mogu poboljšati reakciju drvenih površina na požar, na primer ograničavanjem širenja plamena. Međutim, to ne znači automatski da je utvrđena ili povećana otpornost konstrukcije na požar.

Za predviđenu zaštitu moraju postojati odgovarajući dokazi o njenim svojstvima, u skladu sa vrstom podloge, načinom primene i zahtevanim performansama.

Za klijente i arhitekte, praktični prioritet je da se zahtevane performanse definišu u ranoj fazi projekta i da se penjački zid uskladi sa strategijom protivpožarne bezbednosti celokupnog objekta.